O nama

Turistička organizacija Brčko distrikta

Ime Brčko

Zanimljivo je predanje kako je grad Brčko dobio upravo to ime. Pored današnjeg imena Brčko, u pisanim izvorima se spominju još tri naziva - Barkaz, Brčki i Brčka. Barkaz se pominje u prvom pisanom izvoru“Povelji mađarskog kralja Žigmunda“ iz 1422.godine. Pored zvaničnog naziva, ista varijanta spominje se i 1725.godine (BERCZKO), kao i kod Filipa Višnjića, koji je porijekolom iz susjedne Bijeljine,a od koga ga je preuzeo i u svoj rječnik zapisao Vuk Karadžić. Naziv „Brčki“ spominje se početkom 17. stoljeća i bio je isto toliko rasprostranjen kao i „Brčko“.
U pisanim izvorima se navodi da su se često pojavljivala oba oblika, što je potvrđeno iz zapisa rječnika Jugoslovenske akademije u kome ima i primjedbi da se upotrebljavao i pogrešan naziv u ženskom rodu „Brčka“. Međutim, u Ljetopisu brčanske parohije, koji je sačinio arhijerejski namjesnik i paroh Rajko Sofrenović, ovaj naziv ne samo da nije pogrešan, naprotiv, najčešće je citiran u starim dokumentima, te se navodi primjer jednog od njih, karta Gerharda Mercatora na kojoj je naziv „Barka“. Taj naziv upravo odgovara prvobitnom naselju „Palanka“.
Za vrijeme austrougarske uprave 1878. godine ženski oblik imena bio je zvanični naziv, tačnije „Novi Brčka“. Veoma je zanimljivo narodno tumačenje imena koje se spomnje u Ljetopisu. Na obali Save, istočno od Brčkog, kod današnjeg sela Brezovo Polje nalaze se zidine koje narod zove „Nakićevom kulom“ a koje su prema predanju, pripadale dvorcu bogatog i moćnog bega Nakića dok je na mjestu gdje je sada Brčko tu bila samo skela.
Skeldžija je imao lijepu kćer u koju se beg Nakić zaljubio. Često bi je promatrao durbinom sa kule kako se kupa u Savi i kad bi ju spazio, veselo bi uzviknuo „Eno je brčka!“. Tako je narod mjesto gdje se ta djevojka kupala nazvao „Brčka“, a kasnije je to ime prešlo na kasabu koja se razvila. Brčko je 1852 .godine skoro sasvim izgorjelo. Najvjerovatnije je da je Brčko osnovano od Turaka kao „Palanka“, odnosno kao vojno-policijska postaja za zaštitu savskog vodenog puta, a za izbor mjesta za tu palanku bio je vjerovatno njegov položaj.

Turističko - geografski položaj i saobraćajna povezanost

Brčko distrikt BiH geografski je smješten u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Nalazi se na tromeđi Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske i važno je raskrižje državnih i međunarodnih puteva od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu. Zauzima površinu od 493,3 km2, što predstavlja manje od 1% ukupne površine Bosne i Hercegovine (51.129,00 km2), a površina središnjeg gradskog područja iznosi 183,00 km2.

Ovako pozicionirano, Brčko ima povoljan turističko-geografski položaj povezujući Bosnu i Hercegovinu sa zapadnom i jugoistočnom Europom i podunavskim zemljama.

Kao važno čvorište ključnih prometnica u smjerovima istok-zapad i sjever-jug, Brčko predstavlja rijetko multimodalno prometno čvorište (ceste, plovna rijeka Sava, željeznica) u Bosni i Hercegovini, jer ima pristup Hrvatskoj i srednjoj Europi, ali također izlaz na rijeku Savu, te dalje Dunavom u zapadnu i istočnu Europu.

Dakle, prostorni položaj Brčkog uvjetuje povezanost njegovog šireg zaleđa i gravitacijskog područja s ostalim regijama srednje i istočne Europe, a grad Brčko udaljen je svega 30 kilometara od međunarodne prometnice paneuropskog koridora 10 (Beograd-Zagreb autocesta). Ova autocesta (E70) definirana je pravcem od Salzburga (Austrija) do Soluna (Grčka) sa karakteristikom visoke frekvencije prometa tokom cijele godine kojom se preveze značajan broj putnika, što omogućava dobru povezanost Brčko distrikta s BiH s turističkim emisijskim tržištima.

Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine nalazi se na plovnom dijelu rijeke Save, a luka Brčko je najveća luka u Bosni i Hercegovini. Radna obala luke duga je 150 m, a prosječna širina 15 metara. Rijeka Sava je plovna unutar Brčko distrikta u dužini od 44 kilometra – za plovila gaza do dva i pol metra moguća je plovidba 260 dana, a za vrijeme niskih vodostaja plovna je i za plovila manjeg gaza. .

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je rijekom Savom povezan s Dunavom, preko kojeg sa cijelom Europom, Baltičkim morem i Sjevernim morem, a preko Crnog mora sa Mediteranom.

Luka Brčko tradicionalno služi kao luka za prekrcaj rasutih tereta i nema putnički terminal, iako svake godine sve više brodova za kružna putovanja uplovljava u Brčko distrikt BiH, što otvara mogućnosti za razvoj riječnog i nautičkog prometa. turizam. Predstavlja značajan infrastrukturni objekt, koji bi mogao biti značajan u poboljšanju prometne dostupnosti, što bi moglo intenzivirati razvoj turizma Brčko distrikta BiH, s obzirom na planove proširenja plovnosti rijeke do Brežica u Sloveniji (plovni put rijeke Save povećao bi se za oko 100 kilometara).

Kultura i naslijeđe

Stoljećima unazad u Brčkom su se ispreplitale različite kulture i tradicije, smjenjivale civilizacije: ilirska, antička, rimska, bizantska, slavenska tradicija, ali i preuzimani običaji koji su naslijeđeni i sačuvani do danas kroz djelovanje kulturno-umjetničkih društava, udruga i institucija. iz područja kulture.

Kulturno-povijesna baština dio je identiteta određenog prostora, ali se u suvremenim sustavima vidi i kao snažan pokretač gospodarskog razvoja i turističke ponude. Kultura, shvaćena u najširem smislu, danas predstavlja važan sadržaj turizma u mnogim razvijenim zemljama. Stručnjaci smatraju da je u narednom razdoblju budućnost turizma u ponudi koja se temelji na svim segmentima kulture, jer ono što je autohtono, izvorno i jedinstveno uvijek predstavlja privlačnu snagu i atrakciju. To je razlog zašto mnoge zemlje danas ulažu značajna sredstva u kulturu i kulturnu baštinu, čime jačaju svoje ukupne turističke kapacitete.

Pratite nas kako biste bili u tijeku s našim projektima, događajima i novostima dok zajedno gradimo svijetla turistička budućnost Brčko Distrikta!